Pravilno skladištenje namirnica

Svetlost, kiseonik, toplota i vlažnost napadaju namirnice i dovode do njihovog kvarenja. Ukoliko pravilno skladištite vaše namirnice, duže će ostati ukusne, sveže i bogate hranljivim materijama.

Frižider ili špajz?
Vodite računa o navodima na ambalaži. Tamo uglavnom piše, da li proizvodi mogu da se čuvaju na sobnoj temperaturi ili im je mesto u zamrzivaču odn. frižideru. Za većinu namirnica važi – čuvati na hladnom, suvom i tamnom mestu.

Skladištenje bez hlađenja
Suve zalihe imaju minimalni rok trajanja od 6 meseci (griz, ovsene pahuljice) do dve godine (opnasto povrće). Dakle, vodite računa o roku trajanja i kod šećera, soli, brašna i pirinča. Pažnja se preporučuje kod celovitog zrna i proizvoda od celovitog zrna: Oni zbog svog visokog udela masnoće mogu da užegnu i brzo da se pokvare.

I konzervama i teglama nije potrebno hlađenje. Skladištenje na temperaturi ispod 20 ºC je idealno. Konzerve, na kojima se naduo poklopac, ni u kom slučaju ne smete više da upotrebite, jer je sadržaj pokvaren i sadrži opasne klice!

Nove zalihe uvek stavite pozadi u policu i sistematski trošite prvo starije zalihe. Sadržaj načetih pakovanja prespite u posude, koje dobro dihtuju, od stakla, metala ili plastike, kako ne biste pružili šansu štetočinama zaliha.

SKLADIŠTENJE PECIVA


Skladištenje sa hlađenjem
Namirnice, koje moraju da se hlade, trebalo bi da stavite u frižider, što svežije i što je brže moguće.

Čuvanje namirnica u odgovarajućem pakovanju štiti namirnice od isušivanja, prenošenja mirisa, međusobnog prenošenja klica i na taj način povećava njihovu trajnost.

Onaj, ko je previše skuvao, može da čuva ohlađene ostatke hrane u dobro zatvorenim, čistim posudama u frižideru do narednog dana. Prespite i sadržaj konzervi u neku posudu, pre nego što ga stavite u frižider. Sadržaj tada možete da koristite još jedan do dva dana.

SKLADIŠTENJE U FRIŽIDERU


Skladištenje voća i povrća
Neke vrste voća i povrća se „ne podnose“, tako da ih treba skladištiti odvojeno.

Razlog: Voće i povrće sa rastućim sazrevanjem otpuštaju gas -ETILEN, koji ubrzava kako kvarenje njih samih, tako i voća i povrća iz svog okruženja. Tako će npr. šargarepa brže postati gorka, karfiol će se osušiti, začinsko bilje uvenuti i krastavac požuteti, ako se čuvaju pored paradajza. Neke vrste kupusa će požuteti a kivi omekšati, ako se nalaze zajedno u činiji ili posudi sa jabukama. Slično važi i za banane: Onaj ko želi dugo da sačuva svežinu svog voća, trebalo bi da banane čuva odvojeno od ostalog voća.

Dakle, nemojte da skladištite voće, koje ispušta mnogo sazrevnog gasa pored onog, koje osetljivo reaguje na njega.

VOĆE KOJE NAKNADNO SAZREVA

POVRĆE – KUPOVINA I SKLADIŠTENJE


Voće i povrće može da ispušta sazrevni gas (etilen):

                                           Voće                               Povrće
Ispušta (mnogo)            jabuka                             avokado
sazrevnog gasa             kajsija                              paradajz
                                          banane
                                          kruške
                                          lubenica
                                          nektarine
                                          breskve
                                          šljive

reaguje osetljivo na      jabuka                            karfiol
sazrevni gas                  kajsija                             brokule
                                         dinja                                paprika
                                         kivi                                   gljive
                                         mango                            praziluk
                                                                                  prokelj
                                                                                  spanać
                                                                                  paradajz

VOĆE I POVRĆE